Rad je stvorio čovjeka, rad će ga i dokrajčiti, a kad se previše radi može se i poneka radioamateska anegdota iz toga izroditi. Nažalost zbog nedostatka radio goniometra nisam locirao odakle je signal odaslan, pa stoga niti tko je autor nadasve genijane JT6M poruke “KOJI JE TO STOS?”.
Stvarno, a u čemu je štos?
Netko se bavi radioamaterizmom na redovitoj bazi, netko povremeno, a netko poput autora teksta uglavnom non-stop obavlja profesionalnu zadaću, usput puno sluša što se događa na RA opsezima i povremeno emitira. Na osnovu iskustva i ovog nemilog događaja izvukao sam pouku i sada pokušavm drugima ukazti na mogućnost pogreške u radu na računalu ali i o potrebi za podešavanjem postavki u WSJT komunikacijskom programu prije no što krenete sa bilo kakvim TX-iranjem. WSJT ima nekolicinu parametara u “Setup”, a zatim “Options” koje dolaze predodređene za dogovoreni QSO to jest “sked” u kojem pozivate poznatog korespondenta, što na “random” frekvencijama nije uobičajena pojava pa zbog nepažnje može doći do zabune i pomutnje.
Naime, ako se ostave vrijednosti u originalu kod pokretanja programa automatski odašiljete tekst “Tx1” u kojem se nalazi “pozivna oznaka korespondenta (%T) i vaša pozivna oznaka (%M). S obzirom da se kod općeg poziva (CQ) na “random” frekvenciji ne upisuje pozivna oznaka korespondenta u polje “To Radio:” varijabla “%T” ostaje prazna. To za posljedicu ima da “Tx1” emitira samo vlastitu pozivnu oznaku i ništa drugo! U normalnim okolnostima, kod zakazane veze (sked), upisali biste pozivnu oznaku korespondenta (%T) program WSJT bi automatski zamijenio varijablu “%M” i dobili biste slijed poput ovoga “9A1ABE 9A4TA”.
Obično prije odašiljanja slušam oko 5 minuta, a zatim kliknem na “Tx6” u kome se nalazi “CQ i pozivna oznaka” odnosno “CQ %M”, ali kad nešto drugo (čitaj profesionalno) radim, dogodi se da nešto zabrljam i u eter odlazi sadržaj iz polja “Tx1” odnosno emitiram samo svoju pozivnu oznaku. Poslije čega se obično ne događa ništa, skužim pogrešku, kliknem na “Tx6” i nastavim dalje.
Tako je bilo sve do trenutka kada je iz samog središta galaktike stigla poruka “KOJI JE TO STOS? KOJI JE TO STOS?…”
Odgovor na ovaj upit nije odaslan u svemir, ali je zato poruka dubinski analizirana ne bi li se otkrili tragovi DNK-a, otisci prstiju ili rukopis. Tko zna možda grafolozi uspiju otkriti autora poruke ili trgovinu u kojoj je kupljen papir (HI) poslije čega slijedi hladna cuga, ćevapi sa lukom, cerekanje i prepričavanje…
I što je poslije bilo?
Kliknuo sam na “TxStop”, lupio se po čelu (pljas), otvorio prozor kako bih pustio friški zrak, a zatim se pozabavio WSJT postavkama (options) koje sada izgledaju ovako:
Polje “Tx1” sada ima pravu vrijednost za rad na MS “random” frekvencijama. U njega se prema potrebi i gužvi na opsegu po potrebi dopisuje QSY frekvencija.
Druga polja od Tx2 do Tx5 su još prije ovog incidenta modificirana, jer smatram da nije ispravno na “random” frekvenciji slati seriju RRR-ova bez pozivne oznake korespondenta. Takva praksa donekle može proći na unaprijed dogovorenim radijskim vezama. S druge strane već i vrapci na granama znaju da se sasvim slučajni kontakti na pozivnim frekvencijama, sukladnom band planu, daleko više cijene od unaprijed dogovorenih “sked” veza.
Miša, 9A4TA