TAK-tenna je komercijalni naziv za kratkovalnu antenu novijeg datuma koja se u SAD-u proizvodi i prodaje za približno 800 kn, iako materijal za njezinu izradu većina radioamatera ima doma i može se sagraditi praktično bez ijedne kune. Ovaj je iznimno simpatični dipol nastao davne 1969. godine kad su radioamateri bili dečki hvale vrijedni. 

Antenu je konstruirao i prijavio patentnom zavodu Allan R. Brown pod nazivom “Short Dipole Antenna”. U osnovi riječ je o mehanički mikro-minijaturnom ali i dalje poluvalnom monoband dipolu u spiralnoj izvedbi, koji ima sličan dijagram zračenja kao i običan dipol, ali se zbog malih dimenzija može zakretati za 90° kako bi se promijenila polarizacija ili pravac zračenja.

Iako ovaj “Kratki spiralni dipol” oblikom podsjeća na maleni Quad i graditelji ga često postavljaju na TV rotator i okreću na sve strane svijeta – ovo nije usmjerena antena! Da ne bi bilo zabune i prevelikih očekivanja, ovdje je ipak riječ o kompromisnoj dipol anteni za portable rad, odnosno o KV anteni za sve one nesretnike što žive kao podstanari ili u skučenim gradskim uvjetima. Ovakva kompromisna antena najčešće se koristi na 7 MHz, iako je možete sagraditi i za 80 MHz, odnosno za 20 metarski  opsegu, dakako uvijek u monoband izvedbi. Na višim opsezima se ne isplati raditi niti sa klasičnim, a kamoli sa dipolom iz nužde. Na 28 MHz se sa lakoćom može sagraditi prava usmjerena antena (Quad, Yagi, Moxon) i raditi bez kompromisa.

Evo i nekoliko natuknica prije samogradnje:

• Osnovni kostur je izrađen od nemetala, najjednostavnije od vodovodnih PVC cijevi ali će i svi drugi dielektrični materijali dobro poslužiti.
• Antenu ćete najlakše dovesti u rezonanciju i podesiti minimalni SWR ako je izvedete sa golom bakrenom žicom na koju se sa krokodil štipaljkom preko komada žice spajate na jedan kraj SO-239 konektora. Kada je sve podešeno štipaljka se jednostavno zalemi i fiksira. Većina samograditalja će koristiti jeftiniju aluminijsku žicu od dalekovoda, pa umjesto para korodilki možete koristiiti neku home-made spojnicu koju u konačnici treba dobro zaštiti od vlage.
• Povećanjem razmaka između stranica dipola (spirala) raste rezonantna frekvencija i obrnuto. Udaljavanjem i približavanjem spirala  može se fino podesiti rezonantna frekvencije i minimalni SWR. Zato tu namjenu je najbolje nosač izvesti sistemom cijev u cijev kako bi se spirale mogle pomicati.
• I ovdje kao i kod klasičnog dipola vrijedi pravilo: Što je žica u spirali veće duljine – niža je rezonantna frekvencija same antene i obrnuto.
• Promjer odnosno dimenzije spirale utječe na širinu pojasa antene. Povećanjem promjera spirale raste širokopojasnost antene i obrnuto. Što je promjer spirale manji antena je “oštrija”, pa će SWR biti zadovoljavajući samo oko centralne frekvencije. Drugim riječima nemojte napraviti spiralu 30 x 30cm.
• Anetna se napaja direktno sa 50 omskim koaksijalnim kabelom. S obzirom da je nesimetrična poželjno je odmah do točke napajanja zaustaviti VF oscilacije na opletu kabela i na taj način ukoloniti smetnje na radiouređaju, računalu i dakako kod susjeda. To može biti nekoliko kvalitetnih feritnih jezgri ili jednostavni “Ugly balun” odnosno “Choke balun” koji se izvodi tako da nekoliko metara koax-a namotate u zraku ili na PVC cijevi promjera npr. 75mm i učvrstite PVC vezicama.
• Jedno je sigurno, ovo je iznimno simpatična antena, koja se brzo može izraditi u samogradnji i za koju ne trebaju nikakvi specijalni alati, ali ako nemate automatski antenski prilagođivač ili antenski analizator tipa MFJ-259B za njezino podešavanje – trebate izdvojiti znatno vrijeme za fino ugađanje i maksimalno iskorištenje.
• Recimo i to da uz pomoć antenskog prilagođivača (antenna tuner) ovakvu antenu za 40m opseg možete možete koristiti i za sve opsege iznad osnovne frekvencije, dakako uz  nižu  učinkovitost i manje domete.

Miša, 9A4TA

Izvor informacija:

http://wbilljohnson.com/zmvantenna/zmvantenna.htm

http://www.hamuniverse.com/taktennareview.html

http://www.bitlik.org/index.php?topic=7719.0

http://billbrwn.tripod.com/id3.html