9A HAM portal QRZ.com.hr

Naslovna » Mala škola » Prilagođivač impedancije

otpor_zracenja_dipiola_mJednu sasvim običnu i naoko bezazlenu napravu sa nekoliko promjenjivih kondenzatora, jednom  zavojnicom sa klizačem ili preklopnikom za izbor opsega – radioamateri najčešće nazivaju “antena tjuner” što dolazi iz anglosaksonskog naziva “Antenna tuner” ili ATU što je kratica od “Antenna Tuning Unit”. U literaturi se uređaj može pronaći pod nazivom: “Antenska kutija”, “Match Box”, “Transmach” i “Z-match”. Bez obzira na nazivlje riječ o prilagođivaču impedancije koji se serijski uključuje između odašiljača i antene.

Iako se mnoge radioamaterske antene deklariraju kao 50Ω taj otpor zračenja  vrijedi samo za jednu (centralnu) frekvenciju i u točno određenim uvjetima eksploatacije, pri čemu antena mora biti na određenoj visini od zemlje i dovoljno daleko od okolnih objekata.

Na primjer poluvalni dipol za 80 metarski opseg podignut na 80m visine od tla (1λ), ima otpor zračenja od približno 70Ω, a na manjim visinama (8 – 30m) impedancija varira između 20 i 95 oma. Vrijednost od 50 oma je u praksi teško postići s obzirom da se promjenama visine antene koje se kreće u rasponu od 10 do 20 metara od tla – otpor zračenja mijenja od 20 do 70Ω! Malo je vjerojatno da igdje u svijetu postoji radioamater koji može podizati i spuštati obje strane horizontalnog dipola dok ne postigne 50Ω na 3.680 kHz. Smile

otpor_zracenja_dipiola_v

Dodatno na impedanciju žičanih antena utječe temperatura zraka s obzirom da se žica na toplini znatno izdužuje (objesi), a na hladnoći skuplja (zategne) čime se mijenja rezonantna frekvencija, ako tome dodamo vlagu, inje i led postaje jasno da takva antena mijenja vrijednost impedancije od slučaja do slučaja i nikada nije ista.

Kako ne bismo oštetili izlazni stupanj odašiljača zbog pregrijavanja uslijed prevelikog omjera stojnih valova (SWR – Standing Wave Ratio) potrebno je podešavati i prilagođavati izlazni stupanj i na antenu kako bi se dobila maksimalno moguća izračena snaga uz što manje gubitke.

Upravo za tu namjenu služe automatski antenski tuneri u suvremenim uređajima i dakako sve one antenske kutije pokraj primopredajnika koje treba ručno ugađati svaki put kada promijenimo frekvenciju ili opseg.

Moderni radio uređaji sa ugrađenim automatskim tunerom imaju gumb “at tune” ili “tuner” sa kojim se odabire način rada (automatsko podešavanje na jednoj frekvenciji ili kontinuirani način rada koji korigira vrijednosti pri svakoj promjeni frekvencije) i tu je uglavnom kraj priče. Smile

Postoji značajan broj novijih radio uređaja koji nemaju ugrađen automatski antenski tuner ali imaju odgovorajući utor za priključenje vanjskog tunera. Rad sa njima je manje više isti (potpuno automatiziran) kao i sa ugrađenim samo ih treba povezati odgovarajućim kablovima i poigrati se sa postavkama na uređaju.

Nažalost kod starijih radiouređaja (sa elektronskim cijevima u izlazu) koji nisu tako sofisticirani stvar nije baš bezazlena niti jednostavna, stoga je potrebno uložiti znatno više truda i tehnike kako bi sve funkcioniralo.

Za uspješno prilagođenje impedancije trebamo:

  • prastari radiouređaj;
  • SWR metar;
  • antenski preklopnik;
  • umjetnu antenu (eng. dummy load) odgovarajuće snage;
  • prastari antenski tuner;
  • nekakvu žičanu antenu na proizvoljnoj visini nepoznate impedancije.

tuner_setup_9a4ta

Postupak podešavanja:

  • Na radio uređaju odaberemo željenu frekvenciju;
  • Antenski preklopnik prebacimo na umjetno opterećenje;
  • Uključimo odašiljač na 10-ak sekundi;
  • Podesimo max. izlaznu snagu uz min. stojne valove (ovo se može napraviti i sa malom izlaznom snagom – bitno je da instrument za snagu na SWR metru bude na maksimumu, a indikator za reflektiranu snagu na minimumu) dakako vodeći računa o pokazivaču jakosti struje i drugim parametrima na samom uređaju;
  • Isključimo odašiljač i po potrebi ponovimo proceduru;
  • Antenski preklopnik prebacimo u položaj “Antenna tuner”;
  • Opet uključimo odašiljač ne dirajući više gumbe na radio uređaju!;
  • Gledamo SWR metar i sva podešavanja radimo na antenskoj kutiji dok ne dobijemo maksimalni otklon na pokazivaču snage i minimalni otklon na instrumentu za reflektiranu snagu.
  • Ovim je postupkom prilagođenje odašiljača na antenu završeno.

Možete podići snagu na odašiljaču i proizvesti neviđenu grmljavinu na opsegu poznatim riječima CQ DX…

Napomene:

  • Ugađanje bez umjetne antene i antenskog preklopnika zahtijeva znatno veći utrošak vremena i vještine.
  • Kod svake promjene frekvencije veće od 100kHz unutar opsega ili kod promjene opsega postupak je potrebno ponoviti.
  • Ne treba smetnuti sa uma da antenske kutije bilo da su ručne ili automatske ne popravljaju karakteristike antene niti uistinu podešavaju samu antenu! Loša antena će i dalje ostati jad i bijeda samo to odašiljač neće znati niti osjetiti jer ća na izlazu vidjeti 50 oma. Antena tuner prije svega štiti radiouređaj od pregrijavanja i “crkavanja”, a usput omogućuje rad na dijelu opsega koji antena ne pokriva najbolje ili čak na drugom opsegu za koga uopće nemate rezonantnu  antenu. Na primjer uz pomoć tunera možete zadovoljavajuće dobro raditi sa antenom za 50MHz na 28MHz što inače ne biste uspjeli niti u ludilu. Efektivno izračena snaga je u tom slučaju daleko niža od optimalne, čime postajete pravi-pravcati QRP ali barem nema opasnosti po uređaj i džep. Wink

 Miša, 9A4TA

Tags: ,

1 Komentar

  1. 9a3BCZ says:

    Koristan tekst… čak i 3 godine nakon njegove objave 🙂
    Kupio sam ručni antena tuner pa mi je korisno znati “što me čeka” hahaha…

    73

Komentirajte

*

MIDNEL Web rješenja Internetski servisi MIDNEL