S obzirom da priručnici namijenjeni pripremi i polaganju radioamateskog ispita znatno više pozornosti stavljaju na elektroniku, a manje na sadržaj radioamaterskih emisija, u nastavku “Male škole” donosimo školski primjer fonijske radio veze.
Čudna su vremena, stoga je danas znatno lakše nabaviti potpuno novi radio uređaj sa dalekog istoka, nego kvalitetan priručnik kojim bi se mladi uveli u čarobni radioamaterski svijet. Možda je tako i bolje, jer smo nekada imali literaturu ali je vokac koštao preko 1.000 DM, danas znatno kvalitetni i moćniji walkie talkie košta samo 35 EUR. Ruku na srce, to i nije tako loše s obzirom da se slušanjem na HAM opsezima može naučiti procedura rada, a izraditi i podesiti homemade primopredajnik nije nimalo jednostavno.
OK svi znamo čemu služe vokci ali za HAM novake sa dobrom antenom te uz dobre uvjete prostiranja radiovalova (tropo ili Es) i prijenosni uređaj može dobro poslužiti za DX rad. Tijekom dobrih propagacije sa na 144 MHz, radeći FM vrstom rada, uz korištenje usmjerenih antena mogu kao od šale ostvariti dometi od 1.000 km. Moj prvi DX sam odradio 1982. g. PA – 2,5W, FREQ 145MHz, MODE – FM, CALL – OK3TEG, QTR – 00:16 UT, RST 59, QRB – 820km. Obje postaje su koristile usmjerene 10 el. Yagi antene. Tijekom formiranja sporadičnog E sloja u troposferi mogući su i znatno bolji rezultati.
No vratimo se na sadržaj odašiljanja. Radioamateri na opsezima u pravilu ne raspravljaju o vjerskim i političkim temama, niti posreduju u prijenosu informacija za treće osobe odnosno službe. Odstupanje od zadnjeg pravila prestaje važiti samo u izvanrednim situacijama. Katkada kolege malo polude pa se na opsezima može svašta čuti, ali su uglavnom, kažem uglavnom, pridržavaju pravila lijepog ponašanja. U pravilu sve što je loše i negativno događa se na kratkovalnim opsezima i na repetitorima.
Kod uspostave dvosmjerne radijske veze (2-way) postoje obvezni i neobvezni sadržaji koje radioamateri međusobno izmjenjuju.
U obvezni dio spadaju:
- Pozivna oznaka (CALL);
- Izvješće o čujnosti (raport po RST ljestvici za početnike: Razumljivost Signal Ton);
- Lokacija postaje (na KV-u mjesto, na UKV-u QTH lokator);
Poželjno je reći svoje ime ili nadimak ako je ime dugačko i nerazumljivo strancima. Ovo se na KV-u često ignorira, a na UKV-u ste tijekom dobrih propagacija tzv. otvaranja, to jednostavno ne stigne jer svi žele odraditi što više veza i novih QTH polja.
Svatko na svoj strani vodi dnevnik (LOG) u koga se upisuje: datum, vrijeme po UT-u, frekvencija ili opseg (band). Dodatno se tijekom natjecanja uz raport daje redni broj veze, broj godina, snaga odašiljača, oznaka zone po WAZ ili ITU podijeli i slično.
U neobvezni dio se ubrajaju:
- Izvješće o vremenu (temperatura i kraći opis: oblačno, sunčano, pada kiša ili snijeg);
- Korištena tehnika (tip radio uređaja i mikrofona, izlazna snaga, antena, razni drugi tehnički detalji…)
- Razmjena osobnih podataka (otkako postoji neslužbena svjetska HAM baza podataka QRZ.com više ne razmjenjuju adresu, telefon, email-a i sl.).
Radioamateri za razmjenu svih važnijih informacija, s ciljem povećanja razumljivosti, koriste sricanje (eng. spelling). U tuzemstvu se ranije koristila lokalna tablica sricanja (Adria, Biokovo, Cavtat,…) a u međunarodnim razgovorima obvezno je (Alfa, Bravo, Charlie,…). Zadnjih se godina u Hrvatskoj sve više koristi internacionalna tablica sricanja, a lokalne koriste uglavnom velike HAM zajednice poput npr. Rusije i to samo u lokalnim natjecanjima i međusobnim kontaktima sunarodnjaka.
U razgovoru je uobičajeno to jest neophodno sricati: pozivne oznake, osobna imena, imena gradova, QTH lokator i sve druge važne informacije.
Slijedi školski primjer fonijskog kontakta na radioamaterskim opsezima u kome 9A1ABE prvo izabere radnu frekvenciju sukladno band planu, vrstu rada (LSB, USB ili FM) i potom sluša minutu-dvije. Zatim kreće u akciju odnosno sa odašiljanjem:
- 9A1ABE: Ima li koga na frekvenciji? ili Jel’ ova frekvencija slobodna/zauzeta? Slijedi pauza, ponovni upit, pauza…
- 9A1ABE: CQ CQ CQ ovdje 9A1ABE 9A1ABE 9A1ABE
- 9A7DRI: 9A1ABE 9A7DRI
- 9A1ABE: 9A7DRI 9A1ABE > Dobar dan i hvala na pozivu. Raport je 59 > Moje ime je Vanja > QTH lokator je JN85UQ > Kako me čujete? > 9A7DRI 9A1ABE
- 9A7DRI: Dobar dan Vanja > Raport za tebe je 57 > Moje ime je Ivan, a QTH lokator je JN85VQ > 9A1ABE 9A7DRI te rado sluša.
- 9A1ABE: Ivane ja radim sa klupskim radio uređajem Yaesu FT-480, 10W izlazne snage i 7el. Yagi antenom. Ovo je naš prvi kontatk stoga molim potvrdu veze. Moja QSL kartica biti će odaslana posredstvom 9A QSL biroa. > 9A7DRI 9A1ABE
- 9A7DRI: Vanja zahvaljujem na informacijama. Moj primopredajnik je modificirani Alinco DR-135, 25W izlazne snage, trenutačno radim sa kolinearnom antenom, a u natjecanjima koristim 4 x 10 el. na 18 metarskom stupu. Moja QSL kartica je sigurna. Želim ti puno uspjeha u daljnjem radu i radujemo se ponovnom susretu. > 9A1ABE 9A7DRI
- 9A1ABE: Nadam se ponovnom kontaktu na ovom ili nekom drugom opsegu. Ivane, lijep pozdrav i do ponovnog slušanja.
- 9A7DRI: Pozdrav Vanja, čujemo se…
QSO često završava sa 73 (sedam tri). Riječ je o kratici preuzetoj iz telegrafije koja se poput Q-koda ustalila u fonijskim kontaktima i postala sinonim za pozdrav. O tome drugom prilikom… 🙂
Kod duljih relacija pozivne oznake treba izgovoriti najmanje jednom u 10 minuta. Običaj je izreći obje pozivne oznake (prvo od sugovornika, a zatim vlastitu) na početku i na kraju svake relacije. Međutim ne treba pretjerivati i raditi bedastoće jer kada bismo tijekom brzih i kratkih odašiljanja svaki put izgovarali pozivne oznake razgovor bi bio potpuno nerazumljiv i nezanimljiv! 😉
Nasuprot tome, nije dobro obaviti kompletan razgovor i ne izreći niti jedan jedini put svoju pozivnu oznaku! Ovo se često događa na UKV-u kada se susretnu stari znanci na lokalnim repetitorima ili simpleks kanalima na kojima su često QRV. Vrlo ružna praksa. 🙁
Miša, 9A4TA